Što je dimnjak ?
Dimnjak je građevinska konstrukcija koja predstavlja integralni dio energetskog sustava.
Kakav dimnjak mora biti?
O tome kakav dimnjak mora biti određuje vaše trošilo. Ne može dimnjak biti jednak za kondenzacijsko plinsko trošilo i za kamin na drva. Dimnjak uvijek mora biti u skladu sa režimima rada koje određeno trošilo zahtjeva.
Kakav mora biti suvremeni dimnjak ?
S obzirom na činjenicu da suvremeni kotlovi imaju vrlo nisku temperaturu dimnih plinova, potrebno je izraditi dimnjak otporan na visoke temperature, a ujedno i otporan na kiseline koje se javljaju usljed kondenzata. Niska temperatura dimnih plinova kod peći na pelete,slamu, plin ili loživo ulje jako teško zagrijava stjenku dimovodne cijevi, što neminovno izaziva kondenzat. Kondenzat je vrlo agresivan. U pravilu se radi o sumpornoj i sumporastoj kiselini. S obzirom da gore spomenute činjenice, sustav dimnjaka NORD plus je najbolje rješenje, jer je otporan ne kiseline i visoke temperature.
Koji dimnjak ugraditi za kamin ?
Za kamin koji za energent koristi kruta goriva (drva, drveni briket…), dimnjak mora biti izveden prema europskoj normi EN 13063-1:2005 + A1:2007 – suhi rad (otpornost na visoke temperature).
Navedenu normu pokriva naš sustav dimnjaka NORD PLUS, te je otporan na temperature do 1000 C*
Koji dimnjak ugraditi za kotao na drva . Centralno ?
Za kotao koji kao energent koristi drva, preporuča se dimnjak koji je otporan na visoke temperature i na kiseline iz kondenzata. Isti mora pokrivani europske norme :
EN 13063-1:2005 + A1:2007 – suhi rad (otpornost na visoke temperature)
EN 13063-2:2005 +A1:2007 – vlažni rad (otpornost na kiseline)
Navedene norme pokriva naš sustav dimnjaka NORD plus.
Koji dimnjak ugraditi za kotao na lož ulje ?
Kotlovi na lož ulje zahtijevaju dimnjak otporan na visoke temperature i kiseline. Plinovi kao posljedica izgaranja i niska temperatura istih, posebno zahtijevaju dimnjak otporan na kiseline. Isti mora pokrivani europske norme :
EN 13063-1:2005 + A1:2007 – suhi rad (otpornost na visoke temperature)
EN 13063-2:2005 +A1:2007 – vlažni rad (otpornost na kiseline)
Navedene norme pokriva naš sustav dimnjaka NORD plus.
Koji dimnjak ugraditi za peć na pelete ?
Peći na peleta zahtijevaju dimnjak otporan na visoke temperature i kiseline. Plinovi kao posljedica izgaranja i niska temperatura istih zahtijevaju dimnjak otporan na kiseline. Isti mora pokrivani europske norme :
EN 13063-1:2005 + A1:2007 – suhi rad (otpornost na visoke temperature)
EN 13063-2:2005 +A1:2007 – vlažni rad (otpornost na kiseline)
Navedene norme pokriva naš sustav dimnjaka NORD plus.
Kako odrediti promjer dimnjaka kod peći na drva ?
Najlakše je pitati proizvođača vaše peći. U tehnički uputama vaše peći mora biti jasno istaknut promjer dimnjaka s kojim određena peć optimalno radi, što naravno ima veze i sa tehničkim uvjetima koju visinu dimnjaka možete ugraditi . (Nema smisla ugraditi dimnjak koji će vam stršati iznad krova na primjer 5 metara). U koliko nemate ovaj podatak od proizvođača, najbolje je izmjeriti izlaz iz peći, te ugraditi za broj veći dimnjak. Primjer: Ako je izlaz iz peći promjera 160 mm, ugradite dimnjak promjera 180 mm.
Što se događa ako je dimnjak pre malog promjera ?
U slučaju da je promjer dimnjaka pre mali, dolazi do povrata dimnih plinova. To može biti jako neugodna situacija, pogotovo ako je peć u stambenom prostoru, kuhinji i sl. Isti dimnjak će se oblagati čađom brže nego što je to slučaj kod optimalnog promjera dimnjaka. Također, i sama peć će se oblagati smolom jer joj nedostaju uvjeti za pravilan rad.
Što se događa ako je dimnjak pre velikog promjera ?
Kod pre velikog promjera dimnjaka u odnosu na peć, događa se nekoliko procesa, i niti jedan nije dobar kako za peć, potrošnju drva, tako ni za dimnjak.
Najprije primjetimo da nam peć puno troši. Drva brzo izgore jer kroz dim odlazi previše temperature. Previše temperature odlazi jer je podtlak (cug) veći. Tada mislimo kako tome možemo doskočiti na način da prigušimo zrak potreban za gorenje, i samim time postignemo da nam ista količina drva u peći traje znatno duže nego kada zrak nije prigušen. Tada se u peći događa loše sagorjevanje i na unutrašnjost peći se nahvata tvrda smolena materija karboniziranih čestica. Ista smanjuje iskoristivost peći, tako da potrošnja drva opet nije optimalna u odnosu uloženo – dobiveno. U tom slučaju u dimnjak dolazi manja količina dima, kroz manju količinu dima i manja temperatura dimnih plinova koji ne mogu zagrijati stjenku predimenzioniranog dimnjaka na radnu temperaturu. U tom slučaju dolazi do kondenzata na koji se lakše hvataju čestice prašine uzrokovane lošim sagorjevanjem. Dakle dobivamo začarani krug u kojem nitko ne dobiva.
Koji dimnjak ugraditi za kondenzacijsko plinsko trošilo (kondenzacijski plinski bojler)?
Za korištenje kondenzacijskog plinskog bolera potrebno je ugraditi odgovarajući sustav dimnjaka. Dimnjak mora pokrivati slijedeće europske norme.
Dimnjak JAWAR SPS-K sa izostatskom keramikom
w/g EN 13063-2 T200 N1 W 3 O00, EN 13063-3 T200 N1 W 3 O00.
EN 13063-2 T200 P1 W 3 O00, EN 13063-3 T200 P1 W 3 O00.
Sustav dimnjaka koji odgovara ovim normama je potpuno drukčiji sistem. Ovaj sustav koristi kisik za gorenje iz atmosfere, odnosno usisava ga iz prostora između vanjskog plašta (bloka) i keramičke cijevi. Kod ovog sustava nema opasnosti od trovanja ugljičnim monoksidom , jer ne koristi zrak iz prostora u kojem je smješten, te ima 98% iskoristivost plina. Također, na isti dimnjak može se spojiti više trošila .U našoj ponudi imamo ovaj dimnjak. Dimnjak JAWAR SPS-K sa izostatskom keramikom.
Zašto mi dimnjak kondenzira ?
Dimnjak može kondenzirati iz više razloga:
- Pre veliki promjer dimnjaka
- Dimnjak bez toplinske izolacije
- Gušenje peći
- Začepljen dimnjak….
Najčešći razlozi kondenzacije u dimnjaku .
Uzmimo u obzir da su drva suha. U struci je vrlo poznat problem koji večina ljudi radi. To je gušenje peći, kako bi potrošili što manje drva. U uvjetima kada zatvarate dotok kisika prijeko potrebnog za zdravo izgaranje drveta, činite pogrešku koja rezultira manjom temperaturom dimnih plinova. Pri tome se dimnjak ne može pravilno zagrijati, te dolazi do kondenzata.
Koja temperatura polaznog voda mora biti kod kotlova za centralno grijanje?
Temperatura polaza mora biti minimalno 60 C*.
Zašto temperatura polaza mora biti minimalno 60 C*?
Temperatura polaza mora biti minimalno 60 C* iz razloga što je ispod te temperature neizbježno rošenje kotla, te se pojavljuje kondenzat na koji se hvataju naslage smole.
Zašto se kotao kod sustava centralnog grijanja brzo zaprlja naslagama smole ?
U kotlu centralnog grijanja najčešći problem je “štednja drva“. Kod takozvanog direktnog sustava centralnog grijanja u kojem u radijatore ide topla voda direktno iz kotla, važno je znati postaviti temperaturu na kojoj pumpa otvara polazni vod ,te pušta vodu u sistem. Temperatura ne smije biti ispod 60 C*. Ispod 60 C* se pojavljuje kondenzat na koji se hvataju čestice nepravilno sagorenog pepela, te nastaje crna smola. Ista smanjuje iskoristivost kotla jer temperatura vatre prije ode u dimnjak nego što dobro zagrije stjenku spremnika vode. Sve navedeno se prenosi i na dimnjak. Od kondenzata pa nadalje.
Kako izbjeći smolom obloženi kotao ? Spremnikom tople vode !
Struka jako dobro poznaje taj problem. Svima je jasno da je 60 C* puno u radijatoru, posebno u prijelaznim razdobljima koja i čine večinu sezone grijanja. Tome se može doskočiti na način da se ugradi spremnik tople vode , npr. 1500 litara. U tom slučaju grijete spremnik. Zašto je to dobro za kotao? Zato što tada možete temperaturu polaza iz kotla u spremnik postaviti na 60 C*. U takvim režimima rada peć zdravo gori, nema gušenja, a nema ni spomena vrijednih gubitaka. Temperatura u vašem prostoru je stabilna, jer automatika odradi svoje, i u radijatore šalje polaz onoliko koliko izračuna da je potrebno za održavanje zadane temperature u vašem stambenom prostoru. Kotao će vas služiti možda i dvostruko dulje nego u „prljavim“ ,gore opisanim uvjetima rada. Također i čišćenje dimnjaka će postati hobi, a ne muka.
Koliko peći možemo priključiti na jedan dimnjak ?
U zakonu o gradnji dimnjaka trenutno je pravilo jedan dimnjak – jedna peć, ali u pravilno dimenzioniranom dimnjaku gdje su unaprijed predviđeni svi parametri može se postaviti i dvije peći pod uvjetom da je završetak dimnjaka minimalno 5 metara od zadnjeg priključenja peći u dimnjak. Razlog tome je potreban podtlak (cug) da elegantno izvuče dim u atmosferu.
Koliko otvora za čišćenje mora biti na jednom dimnjaku ?
U slučaju standardne visine dimnjaka od 7 metara dovoljan je jedan otvor za čišćenje pri dnu dimnjaka. Kod dužih dimnjaka kontaktirati ovlaštenog dimnjačara da li je potrebno ugraditi još jedan otvor za čišćenje.